Princ Petar Dugandžić XXIII

Petar Dugandžić / Princ Petar 23, pripada kreativcima, igračima. On se igra elementima koje si sam zadaje. Karakteristike njegovih nastupa uvijek su bjelina galerije gdje nalazimo oznake činjenja, djelovanja, ali i kretanje samo. Autor namjerno miješa igru i elemente igre. Koncept njegovih performativnih, izložbenih prezentacija, ublažuje granice između vizualnih, plesnih i zvučnih disciplina ujedinjenih u specifični doživljaj. Pred nama je razrada promišljanja koja su se u premisi podudarala sa osjetima i koja su prošla niz doživljajnih i spoznajnih pomaka. Autor svojim „recitalom“, jezikom pokreta tijela u živom nastupu, a prije toga gestualnom prilasku likovnoj podlozi, načinje područje propitivanja imaginarne realnosti. Rezultati su vizualna ponuda rezultata osobnih impresija.

Njegov javni nastup trebao bi se poigrati promatračevom percepcijom na planu vizualnog i smislenog. Elementi kojima nas autor okružuje iniciraju nekoliko mogućih interpretacija. Glavni i najdramatičniji dio njegovih prezentacija svakako je njezin performativni dio. Iako novu izvedbu još nismo vidjeli, poznajući njegove prijašnje nastupe, možemo očekivati dojmljiv iskaz. Poput šamana, autor se koristi tijelom, pokretom, zvukom, osvjetljenjem, kostimom, asortimanom scenskih rekvizita. Sve je pažljivo uklopljeno u priču koju nam želi ispričati. 
   Performans je događaj kojeg performer dramaturškim ponašanjem usmjeruje grupi ljudi, publici. Performans ima elemente rituala, kazališta, cirkusa, plesa, pantomime, glazbe. Time se iskazuju elementi igre. Performansu kao obliku artizma prethodi avangardna umjetnost XX. stoljeća, a razvija se uz varijante: happening, dadaizam, body art… (bečki akcionisti, fluksus, brojni umjetnici…). Jedan od njih, Joseph Beuys, eklektičar konceptualizma, performansa i arte povera, imao je presudan utjecaj na istraživanje međuodnosa života i umjetnosti. Ovaj način iskaza sve se rjeđe javlja kao iznenadna intervencija u neformalnim prostorima, a sve češće se odigrava u teatru, muzeju, galeriji, pa time donekle gubi na istraživačkoj provokaciji. Iako se pretapa s drugim kazališnim praksama, ipak opstaje kao live art ili body art. Izvedba miče razlike između realnog i fikcije, izvođačeva tijela i njegove pretvorbe u umjetnički objekt.

Autor projekt svojim sastavnicama unosi ideju o mijeni. Naša, zapadna, bahata civilizacija oduvijek je imala olak pristup odnosu pasivno-aktivno, shvaćajući ritam i kontinuiranu mijenu kao višak stvarnosti, umjesto kao djelatan princip. Jer, svijet nije nepromjenjiva i sigurna situacija. Svijet je niz stalnih promjena u nama i oko nas. Sjetimo se iluzije slapa. Hoće li se promatrač osloniti na dogmu ili će prihvatiti spoznaju o fraktalnom ostavljamo njemu. Ovdje, kreativni čin snažno progovara o univerzumu. Uz to, prisutan je osobni pečat, dokaz doživljaja, svjedočanstvo.
Svako je oblikovanje, kreiranje,  igra i za umjetnika i za promatrača. U igri se sve neprestano mijenja – posebno performerskom izvedbom uživo. Autor je pažljivo birao elemente koji mu obilježavaju scensku izvedbu. Nakon produkcije performansa uživo, u galerijskom prostoru ostaju rekviziti. Nudi nam se ambijentalna instalacija. Autorove predmete i radove u ovom sastavu, na ovaj način, možemo potpuno doživjeti u galerijskom prostoru uz performera. Tu je smisao projekta potpuno iznjedren, ali to nosi novu konotaciju. Niz radova, kao posljedica završetka performativnog segmenta, predstavlja privremenu cjelinu. Mičući se sa scene, autor postavlja problem niza kao zbirke, galerije ili muzeja. 

Princ Petar Dugandžić 23 se obraća obradi plohe, slikarstvu, paralelno s iskustvom u proširenim medijima. On predstavlja dvije grupe radova. Jedna je narativno oblikovana dok se druga, novija, oslanja na spontanost, igru, uz sudjelovanje pokreta i materijala, prepuštena je instinktivnom. Neki radovi imaju dekorativne karakteristike, no njih nadjačava postignuta mistična atmosfera. Oslobađajući se do neke mjere narativnosti kojom obiluju njegovi performerski radovi, recentni niz slika/crteža ostaje apstraktan. Kao što je performans niz izgovorenih gesti, na sličan, ritualni način, autor prilazi slikarskoj podlozi. Njegovi radovi referiraju se na vrijeme apstraktnog ekspresionizma. Tako naslikana slika nije prikaz nekog sadržaja nego polje slikarova djelovanja gdje trag akcije postaje sadržaj, djelo. Pod utjecajem nadrealista i egzistencijalne filozofije, ovaj način otkriva novi pristup umjetnosti gdje slikarstvo postaje zamjena za život. 

 Autor tumači: „…Izloženi radovi dio su mog koncepta, a to je naslikati
23 000 slika za koje je intencija sličan motiv i isti krajnji cilj. (…) Danas, zagledan u zvijezde, razmišljam o ljudima koji nemaju potrebu pogledati u zvjezdano nebo. Onima koji zvijezde ne osjećaju kao vodiče kroz mrak. Prisjetimo se svih koji su zabilježili povijest Svijeta prateći zvjezdane tragove i utisnuli ih od pozicioniranja piramida, kasnijih hramova, pa do iščitavanja natalnih karata…“ Jer, sazviježđa su zvijezde koje su naizgled povezane u posebne skupove na sferi noćnoga neba. Iako udaljene zvijezde u sazviježđu rijetko imaju bilo kakve veze jedna s drugom, no, kad se gledaju sa Zemlje čini se da su blizu jedna drugoj. 
   Internacionalna Astronomska Unija dijeli nebo na 88 sazviježđa. Prvih dvanaest su tzv. znakovi zodijaka. Pored ovih dvanaest, Ptolomej ih je naveo još 36. Zbog kretanja Zemlje, nagnutosti Zemljine osi, ovisno o geografskoj širini, u određeno doba godine bit će vidljiv različit dio neba i različita sazviježđa. Princ Petar 23, na svoj način, tijelom, zvukom i slikom simbolično iskazuje put do zvijezda. Ujedno propituje gibanje, promjene i nestalnosti pojava oko nas i paralelno s time, u nama samima. 
      Eugen Borkovsky, 2017. / 2026.

Princ Petar Dugandžić XXIII, porijeklom iz BiH, Ljubuški.
Kao punoljetan odlazi u inozemstvo gdje se intenzivno bavi kreativnim aktivnostima. Kroz oblikovanje dotiče raznovrsne medije iskaza: modeling, dizajn, video, pokret, gluma, performans, slikarstvo,… Nastupi, izvedbe, projekti mnogobrojni su i često spontani, nenajavljeni. Autor je najveće čestitke na svijetu (100m) naslikane povodom ulaska Hr u Eu., prezentirane u Zagrebu, tijekom XII. mjeseca 2014. godine. Glumio je u BiH filmu „Preko mosta ljubavi“. Nastupao je u nekoliko spotova domaćih izvođača (Franka Batelić, Hari Rončević, Mejaši…), te u više serija, reklama i sl. Autorske performanse realizirao je na mnogim lokacijama (Ljubuški, Grožnjan, Sarajevo, Poreč, Ljubljana, Beograd , Rovinj , Zürich, Tajland …). Najbrojnije plesne i glumačke izvedbe u RH, realizirao je s organizacijom „Istra Inspirit“ i plesne skupine „Roxanne“ iz Rovinja. Sve češće se izlaže perforamtivnim nastupima po temi nasilja i važnosti pčela u našem životu. Tijekom boravka u Thailandu plesao je za njihovu Kraljevsku obitelj. Slikarskim radovima predstavio se na 11 samostalnih izložbi konceptualnog karaktera. Kroz djelovanje, predaje se spontanom iskazu.

Izgubljeni Miraz 1 – 23 kronološki

Izgubljeni Miraz 1 – Njegova Kruna
23.11.2014. – Ljubuški
Izgubljeni Miraz 2 – Dali je sunce bordo boje?
23.11.2015. – Rovinj
Izgubljeni Miraz 3 – Drevni Ljudi
23.11.2016. – Zagreb
Izgubljeni Miraz 4 – Sazviježđe
23.11.2017. – Grožnjan
Izgubljeni Miraz 5 – Okrenut prema Egiptu
23.11.2018. – Phuket
Izgubljeni Miraz 6 – Krletka
23.11.2019. – Grožnjan
Izgubljeni Miraz 7 – Soba 23
23.11.2020. – Buje
Izgubljeni Miraz 8 – Placenta
23.11.2022. – Pula
Izgubljeni Miraz 9 – Galaktička Federacija
23.11.2023. – Beograd
Izgubljeni Miraz 10 – Pandora
23.11.2024. – Oprtalj
Izgubljeni Miraz 11 – Bee You
23.11.2025. – Vodnjan